personal, shop, jobs, hosting, counter, friends, fashion, work from home, bitcoin

Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretneš, pozdravi čak i stranca na osamljenom mjestu. Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome. (Poglavica Tecumseh, Shaumee)
Prvi mir, koji je najvažniji, je onaj koji dolazi u dušu čovjeka kad shvati svoju vezu, svoje jedinstvo s univerzumom i svim
njegovim moćima, i kad shvati da se u središtu univerzuma nalazi Veliki Duh i da je to središte svugdje, da se nalazi u svakom od nas. (Crni Los, Oglala Sioux)
Iz Velikog Duha, Velike Tajne, dolazi sva snaga. Veliki Duh daje svetom čovjeku mudrost, moć liječenja i izrade svetih čini. Čovjek zna da je sve ljekovite biljke dao Veliki Duh; zato su svete. Tako je i bizon svet, jer je dar Velikog Duha. (Poglavica Željezna Ploča (Maza Blaska), Oglala Sioux)
Naša zemlja, naša vjera i naš život su jedno. Na ovoj smo zemlji lovili jelene, losove, antilope, bizone, zečeve, purane. Od ove smo zemlje dobili stabla i kamenje za naše kuće i kive . (Molitva Hopija)
Bio sam na kraju zemlje. Bio sam na kraju voda. Bio sam na kraju neba. Bio sam na kraju planina. Nisam pronašao ništa što mi nije prijatelj. (Navajo izreka)
Hoćeš li ikada početi shvaćati značenje tla pod svojim nogama? Sve je sveto – od zrnca pijeska do planine. Na ovoj zemlji jučer i sutra postoje vječno. Mi, domoroci, čuvari smo ovih svetih mjesta. (Peter Plavi Oblak, Mohausk)
Sveta Majko Zemljo, drveće i čitava priroda svjedoci su tvojih misli i djela. (Winebago)
Veliki Duh (Wakan Tanka) je u svim stvarima: on je u zraku koji udišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je naša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, ona nam vraća. (Veliki Grom (Bedagi), Wabanaki Algonquin)
Poštovanje znači slušati dok se svakoga ne sasluša i ne shvati; tek je tada moguća ravnoteža i harmonija -cilj indijanske duhovnosti. (Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux)
Mi smo naučeni vjerovati da Veliki Duh vidi i čuje sve i da nikad ne zaboravlja: da će poslije ovoga ovdje dati svakom čovjeku duhovni dom prema njegovim zaslugama… U ovo vjerujem ja i svi u mom narodu. (Poglavica Joseph (Heinmot Tooyalaket), Nez Perce)
Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom i tako ćete se međusobno upoznati. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih upoznati, a ono što ne poznaješ, toga se bojiš. Ono čega se bojiš, to uništavaš. (Poglavica Dan George, Salish)
Ne postoji smrt. Postoji samo promjena svjetova. (Poglavica Seattle, Suquamish)
Život nije odijeljen od smrti. Samo izgleda tako. (Crne Noge)
Kad dođe vrijeme umiranja, ne budi poput onih čija su srca ispunjena strahom od smrti, pa kad done njihovo vrijeme, oni plaču i mole za još malo vremena kako bi još jednom preživjeli svoj život na drugačiji način. Pjevaj svoju pjesmu smrti i umri kao junak koji se vraća kući. (Poglavica Aupumut, Mohican)
S obzirom da ste ovdje stranci, trebali biste se prilagoditi običajima naše zemlje, a ne nametati nam svoje. (Poglavica Wicomessea)
Bilo je vrijeme kad su naši ljudi prekrivali cijelu zemlju kao što valovi na vjetrom uzburkanom moru prekrivaju dno pokriveno školjkama. Ali to vrijeme je davno prošlo zajedno sa slavom sada zaboravljenih plemena. Neću žaliti za našom preranom propašću, niti predbacivati mojoj bljedolikoj braći što su je ubrzali. (Poglavica Seattle, Suquamish)
Danas je dobar dan za boriti se, danas je dobar dan za umrijeti. (Poglavica ludi Konj, Oglala Sioux)
Naši životi u rukama su Stvoritelja. Odlučni smo u obrani naše zemlje, a ako je njegova volja, na njoj želimo ostaviti naše kosti. (Poglavica Tecumseh, Shaivnee)
Ja sam Shawnee. Moji su preci bili ratnici. Njihov sin je ratnik. Od njih uzimam samo svoje postojanje. Od svog plemena ne uzimam ništa. Sam sam izgradio sebe ovakvim kakav jesam. (Poglavica Tecumseh, Shatvnee)
Sve na zemlji ima svoju svrhu, svaka bolest biljku koja je liječi, a svaki čovjek poslanje. Ovo je indijansko učenje o postojanju. (Žalosna Golubica (Christine Quintasket), Salish)
Indijanci nisu imali pisane zakone. Običaji koji su se prenosili s koljena na koljeno bili su jedini zakoni koji su ih vodili. Svatko se mogao ponašati drugačije od onoga što se smatralo ispravnim ako je tako htio, ali bi ga zbog toga narod osudio… Taj strah od osude djelovao je kao moćna spona koja povezuje sve u jednu društvenu, časnu cjelinu. (Poglavica George Copway, Ojibuia)
Shvatio sam da u bilo kojem velikom pothvatu nije dovoljno da se čovjek oslanja samo na sebe. (Usamljeni Čovjek, Teton Siotvc)
Život je poput svjetla krijesnice u noći, daha bizona zimi. (Crne Noge)
Kada izgubiš ritam bubnja Velikog Duha, ostao si bez mira i ritma života. (Cheyenne)
"Ne plaši se da plačeš. To će osloboditi tvoj um od tužnih misli." - Hopi
""Bolje je imati manje groma u ustima i više munja u ruci." - Apači
"Sve biljke su naša braća i sestre. Oni pričaju sa nama i ako slušamo, možemo da ih čujemo." - Arapajo
"Reci mi i zaboraviću. Pokaži mi, i možda se neću setiti. Uključi me, i razumeću." - Nepoznato pleme
"Oni koji ležu sa psima, bude se sa buvama." - Blekfut
"Kad si se rodio, plakao si i svet se radovao. Živi život tako da, kada umreš, svet plače a ti se raduješ." - Čiroki
"Naš prvi učitelj je srce." - Čejen
"Nema smrti, samo promene svetova." - Duvamiši
"Ne možeš probuditi onoga koji se pravi da spava." - Navaho
"Svi snovi se pletu iz iste mreže." - Hopi


Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj – drugi mogu ići s tobom, ali ne mogu ići umjesto tebe. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu

Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljene duše. Moli se da pronađu rukovođenje. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zarađeno ni dato. Nije tvoje.

Ustani sa suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli se često. Veliki Duh će slušati, ti trebaš samo govoriti.

2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljene duše. Moli se da pronađu rukovođenje.

3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj – drugi mogu ići s tobom, ali ne mogu ići umjesto tebe.

4. Ophodi se prema gostima s puno pažnje. Posluži ih najboljom hranom, daj im najbolji krevet, ukaži im čast i poštovanje.

5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zarađeno ni dato. Nije tvoje.

6. Poštuj sve što postoji na Zemlji, bilo ljude, bilo biljke.

7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i riječi. Nikada ne prekidaj nečiji govor, ne izruguju se i ne ismijavaj ga. Svima daj pravo na osobno izražavanje.

8. Nikada ne govori loše o drugome. Negativna energija koju time odašilješ u svemir vratit će ti se višestruko.

9. Svi ljudi griješe. Sve pogreške mogu biti oproštene.

10. Negativne misli uzrokuju bolesti tijela, duha i uma. Vježbaj optimizam.

11. Priroda nije naša, ona je dio nas. Ona je dio naše svjetske obitelji.

12. Djeca su sjeme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalivaj ih mudrošću i životnim lekcijama. Dok odrastaju, daj im prostor da rastu.

13. Izbjegavaj ranjavanje tuđih srca. Otrov tog bola vratit će se tebi.

14. Budi uvijek iskren. Poštenje je ispit volje u ovom univerzumu.

15. Budi uravnotežen. Tvoje umno ja, duhovno ja, tjelesno ja i emocionalno ja – sva trebaju da budu podjednako snažni, čisti i zdravi. Vježbaj tijelo da ojačaš um. Bogati se duhovno da izliječiš emotivne rane.

16. Svjesno odlučuj o tome tko ćeš biti i kako ćeš reagirati. Budi odgovoran za svoja djela.

17. Poštuj privatnost i osobni prostor drugoga. Ne diraj tuđe vlasništvo, a posebno svete i religijske stvari. To je zabranjeno.

18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima ako nisi prvo pažljiv prema sebi i ne pomažeš sebi.

19. Poštuj tuđa vjerska uvjerenja. Svoja uvjerenja ne nameći drugima.

20. Dijeli svoju sreću. Sudjeluj u davanju milostinje.
 

Američki Indijanci su pleme koje zaslužuje naše poštenje i divljenje. Oni su naseljavali Ameriku mnogo prije prvih Europljana. Povijest također rijetko kad spominje mnoštvo koje je umrlo od bolesti koje su doseljenici donijeli sa sobom. Prije toga američki Indijanci su imali živuću kulturu, u skladu s prirodom te su znali cijenitu ljepotu oko sebe.

Kultura smatrana primitivnom od strane civiliziranog društva je kultura o kojoj znamo najviše jer ih povijest i Hollywood opisuju kao barbarsku kulturu, većinom odgovornu za napade na bijele doseljenike. No zapravo se zna jako malo o njima.

Postoji sigurno niz lijepih stvari koje bi mi kao društvo mogli naučiti od njih, a ovo su neke od njih.

1. Priroda ima sve što trebaš

Indijanci su morali sve proizvesti iz prirode, i jesu. Bila to iskra za vatru ili životinjska koža za odjeću, iskorištavali su sve što ih je okruživalo. Malo nas bi bilo sposobno sve odbaciti i preživjeti u divljini bez ičega. Ali Indijancima je to bila svakodnevica.

Valja napomenuti, oni su bili zadovoljni s onime što im je priroda davala. Dok su mnoge indijanske kulture koristile zlato i srebro, nisu žudjeli za bogatstvom i bili su zadovoljni onime što su imali, ne težeći za materijalnim.

2. Očevi, učite svoju djecu

Za Indijance je najbitnije bilo – preživljavanje. Jedna od očevih odgovornosti bila je naučiti sinove kako preživjeti. Nije bilo škole u koju bi mogli poslati svoju djecu, morali su ih sve sami učiti. Ako je otac bio nemaran prema sinu, sin bi vjerojatno umro.

Broj vještina koje je prosječni Indijanac morao naučiti bio je opširan. S obzirom na to da nisu imali trgovinu, sve su morali sami izraditi. Indijanac kojemu je trebao kanu, morao ga je sam izraditi, isto vrijedi i za strijelu, ili nož.

Ako mi ne učimo vještine koje znamo svoju djecu, pripremamo ih za propast. Nećete uvijek biti tu da ih štitite. U jednom periodu života oni će dalje morati sami. To će biti test gdje će se vidjeti da li ste uspjeli ili ne.

3. Živite u skladu s prirodom

Ako su ikad postojali ljudi koji su živjeli u harmoniji s prirodom to su sigurno bili američki Indijanci. Uzeli su iz prirode sve što im je trebalo bez uništavanja. Naučili su tragove i zvukove životinja. I više od svega proučavali su sve što ih je okruživalo.

Uvijek su postojala plemena koja su bila ljubazna prema bijelcima. Indijanci su naučili doseljenike sadnji i kultivaciji biljaka. Da nije bilo tog nauka, možda ne bi bilo niti SAD-a. Njihovo znanje o prirodi postalo je temelj za mnoga pisana djela ljudi koji su učili od Indijanaca.

4. Nemojte biti rastrošni

Kada su Indijanci ubili životinju, iskoristili su svaki njen dio. Nikad nećete vidjeti indijansko selo s otpadom. Sve ima svoju korist, i oni su bili maštoviti u pronalaženju tih koristi. Čak su i crijeva koristili za vodu ili čuvanje trava.

Također su imali na umu da ono čega ima danas možda neće tu biti sutra. Kada su imali mnogo hrane, uvijek su stvarali zalihe. Zime su im bile teške, ali su preživljavali konzerviranjem hrane u proljeće ili ljeto.

Takav primjer vidljiv je i kod ranih doseljenika. Oni također nisu ništa bacali. Stara neupotrebljiva košulja postala je krpa. Jutena vreća postala je ručnik. Ljudi su u trgovinu išli s košarama i iskorištavali sve što su imali.

Otpad modernog društva, osobito jednokratne stvari i planirano zastarijevanje ubrzavaju naš put u propast.

5. Napravite sami

Vjerojatno najgora stvar koju su bijelci napravili Indijancima jest što su ih naučili da budu ovisni o proizvedenim dobrima. Iako su ta dobra bila iznad domašaja njihove kulture, na kraju su dovela do njihove propasti.

Indijanci su sami izrađivali ono što im je trebalo i nisu time trgovali. U kulturi gdje sve sam izrađuješ pojedinac može samostalno preživjeti, bez ogromne infrastrukture o kojoj danas ovisimo. Mnogi ljudi bi bili bolji u preživljavanju ili skrbljenju kad bi znali više toga samostalno napraviti, nego ovisiti o drugima.

6. Budite osviješteni

Indijanci su zbog okolnosti bili i prisiljeni biti izumitelji. Znali su po reakcijama životinja da su neprijatelji blizu. Mogli su reći kada dolazi oluja.

Primijetili bi stvari iz okoline, koje nama ne bi nikada ni pale na um.

Život u prirodi zahtijeva istinsko prepoznavanje njenog govora i onoga što se događa oko nas. Preživljavanje to zahtijeva. Često je bila razlika između živoga i mrtvoga u brzini reakcije, kako za životinje tako i za ljude.

7. Naučite medicinsku vrijednost biljaka

Jedina medicina koju su Indijanci imali bilo je bilje oko njih. Iako su imali ljekare koji su bili stručnjaci za njihovo korištenje, većina Indijanaca imala je barem osnovno znanje o biljkama.

Moderna medicina evoluirala je iz herbalne medicine. U prošlosti su doktori koristili biljke za lijekove. Mnogi današnji lijekovi umjetne su kopije spojeva iz biljaka, a mnogi od lijekova koje potrebujemo čekaju nas u prirodi. Samo moramo naučiti kako ih koristiti i pripremiti za naše potrebe.

“Nikada ne govorite loše o drugima” – 20 indijanskih životnih pravila
0. Etički kodeks sjevernoameričkih Indijanaca može nas sve inspirirati na važne promjene u razmišljanju i životu…
1. Ustanite sa suncem i pomolite se. Molite sami. Molite često. Jednom će Veliki Duh poslušati vaše molitve.
2. Budite tolerantni prema onima koji su skrenuli s puta. Neznanje, ljutnja i ljubomora dolaze od izgubljenih duša. Molite da se vrate na ispravan put.
3. Pronađite sebe. Ne dopustite da drugi upravljaju vašim putem. To je samo vaš put! Ostali mogu ići s vama, ali nitko ne može naprijed umjesto vas.
4. Budite obzirni prema gostima u svojoj kući. Poslužite im najbolju hranu, ponudite im najbolji krevet, prema njima budite pošteni i pravedni.
5. Ne uzimajte što nije vaše, bilo od ljudske zajednice, prirode ili nečije kulture. Niste to zaslužili ni dobili. Nije vaše.
6. Poštujte sve na Zemlji, kako ljude tako i životinje i biljke.
7. Poštujte mišljenja drugih, njihove želje i riječi. Nikad ne prekidajte druge dok govore, ne zamjerajte, ne rugajte im se. Svakoj osobi dopustite pravo na osobno mišljenje.
8. Nikada ne govorite loše o drugima. Negativna energija koju šaljete, a još u njoj i uživate vratit će vam se višestruko.
9. Svi ljudi griješe. Svaka pogreška se može oprostiti.
10. Negativne misli stvaraju bolest uma, tijela i duha. Vježbajte optimizam.
11. Priroda nije naša, ona je dio nas. Priroda je dio naše globalne obitelji.
12. Djeca su budućnost. Usadite im u srca ljubav, vodite ih s mudrošću i učite o životu. Kada rastu, dajte im prostora za rast.
13. Izbjegavajte povrjeđivanje srca drugih. Otrov te boli vratit će se vama.
14. Uvijek budite iskreni.
15. Održavajte svoju ravnotežu. Mentalno, duhovno, emocionalno i tjelesno “ja” moraju biti jednako snažni, čisti i zdravi. Okrijepite tijelo da bi se okrijepio um. Rastite u duhovnosti kako biste iscijelili emocionalne rane.
16. Svjesno odlučite što ćete biti i kakvi ćete biti, kako ćete djelovati i kako ćete stajati iza svojih postupaka. Budite odgovorni za svoje postupke.
17. Poštujte tuđu privatnost i osobni prostor. Ne miješajte se u tuđe vlasništvo, pogotovo ne u sveto i duhovno. To je zabranjeno.
18. Budite sigurni u sebe. Ne možete biti brižni i pomagati drugima ako niste brižni prema sebi i ako najprije ne pomognete sebi.
19. Poštujte tuđa vjerska uvjerenja. Ne prisiljavajte druge da vjeruju u vaša.
20. Dijelite svoju sreću.

Drevni stanovnici Amerike imali su poseban pogled na svet. Oni su živeli u harmoniji sa prirodom i pažljivo se odnosili prema svim njenim darovima.
Naša braća i sestre crvenokošci imali su odgovoran odnos i prema rečima. Pročitavši mudre izjave Indijanaca, uverićete se da su oni govorili isto tako precizno kao što su i pucali. Mudrost indijanskog naroda
– Ne treba puno reči da biste rekli istinu
– Ako si primetio da jašeš mrtvog konja – siđi!
– Onaj ko ćuti, zna duplo više nego brbljivac
– Ne možete probuditi čoveka koji se pretvara da spava
– Znanje je sakriveno u svakoj stvari. Nekad je ceo svet bio biblioteka
– Dobro kazana reč bolje je od precizno bačene sekire
– Oni koji ležu sa psima, ustaju puni buva
– Šta je život? To je svetlost svica u noći. To je dah bizona, kad dolazi zima. To je, na travi polegla senka, koja se topi sa zalaskom sunca.
– Kad se čovek moli jedan dan, a posle greši šest dana, Veliki Duh se ljuti, a Zao Duh se smeje
– Beli čovek ima previše šefova
– Kad se čovek udaljava od prirode, njegovo srce se pretvara u kamen
– Teži ka mudrosti, a ne ka znanju. Znanje – je prošlost. Mudrost – je budućnost.
– Pogledajte mene. Siromašan sam i go. Ali ja sam vođa svog naroda. Nama nisu potrebna bogatstva. Mi samo želimo naučiti našu decu da budu pravedna. Mi želimo mira i ljubavi!
– Zašto uzimaš snagom ono što možeš uzeti ljubavlju?
– Sve na zemlji ima svoju svrhu, svaka bolest biljku koja je leči, a svaki čovek poslanje.

PROROČANSTVO INDIJANACA :
“Kada Zemlja postane bolesna i kada ribe i životinje počnu umirati, doći će pleme ljudi sastavljeno od svih naroda, svih uvjerenja i boja, i pretočit će svoju vjeru u djela, a ne samo u riječi, i zemlja će ponovo biti zelena i sklad će se vratiti na naš planet. Ta braća i sestre će živjeti u Harmoniji s Majkom Zemljom i govorit će o Ljubavi i biti će Liječnici sve Djece Svijeta koja će naučiti živjeti kao Braća i Sestre ove Zemlje. Zvati će se “Dugini Ratnici”, zaštitnici prirode.” U prošlom stoljeću jedna stara mudra žena iz Kri Indijanske nacije, zvana “Oči od Vatre” imala je viziju budućnosti. Prorekla je da će jednoga dana, zbog pohlepe bijelog čovjeka, doći vrijeme, kada će zemlja biti opustošena i zagađena, šume uništene, ptice padati sa neba, vode će biti potamnjele, ribe potrovane u potocima, a drveća neće biti, čovječanstvo kakvo znamo prestat će postojati. Doći će vrijeme kada će čuvari legendi, priča, kulturnih rituala i mitova i svih Drevnih Plemenskih Običaja, biti potrebni da nas povrate u zdravlje, čineći zemlju ponovo zelenom. Oni će biti ključ čovječanstva za opstanak, oni su “Dugini ratnici”.
Doći će dan buđenja kada će svi ljudi svih plemena formirati Novi Svijet Pravde, Mira, Slobode i prepoznavanja Velikog Duha.
“Dugini ratnici” će širiti ove poruke i učiti sve ljude Svijeta. Učit će ih kako da žive na “Način Velikog Duha”. Reći će im kako se današnji svijet udaljio od Velikog Duha i da je zato Zemlja “Bolesna”.”Dugini ratnici” će pokazati ljudima da je Veliki Duh pun ljubavi i razumijevanja i kako da načine Zemlju ponovo lijepom. Ti ratnici će dati ljudima principe ili pravila da slijede da bi učinili svoju stazu od svjetlosti u svijetu. Ti principi će biti od Drevnih Plemena. “Dugini ratnici” će ljude učiti drevnoj praksi o Jedinstvu, Ljubavi i Razumijevanju. Oni će učiti harmoniji među svim ljudima na sve četiri strane svijeta.
Kao u drevna plemena, oni će učiti ljude kako da se mole velikom Duhu s ljubavlju koja teče kao prelijepi planinski potok i utiče stazom u ocean života. Još jedanput, oni će biti sposobni osjetiti radost u osamljenosti i društvu. Oni će biti slobodni od jadne zavisti i voljeti čovječanstvo kao svoju braću, bez obzira na boju, rasu ili religiju. Osjetit će kako im sreća ulazi u srca i postat će jedno sa čitavom ljudskom vrstom. Njihova srca bit će čista i zračit će toplinom, razumijevanjem i poštovanjem za čitavo čovječanstvo, Prirodu i Velikog Duha.
Oni će još jedanput napuniti svoje umove, srca, duše i dijela najčistijim mislima. Tragat će za ljepotom Oca Života – Velikog Duha! Naći će snagu i ljepotu u molitvama i usamljenosti života. Siromašni, bolesni i sa potrebama bit će paženi od braće i sestara sa Zemlje. Ova praksa postat će ponovo dio njihovih svakodnevnih života.
Onaj koji će voditi ljude bit će odabran na stari način – ne po političkoj struji, ili tko govori najglasnije, tko se hvali najviše, ili po imenu ili po blaćenju, već prema tome čija dijela govore najviše. Oni koji pokažu svoju ljubav, mudrost i hrabrost i oni koji pokažu da mogu i koji su radili za dobro svih, bit će izabrani za lidere ili Poglavice.
Bit će izabrani po svojim “kvalitetama” a ne po sumi novca koju koriste. Kao brižne i odane “Drevne Poglavice” razumjet će ljude s ljubavlju i gledati da se djeca obrazuju s ljubavlju i mudrošću svojih bližnjih. Pokazat će im da čuda mogu biti ostvarena, da se izliječi svet od bolesti i povrate njegovo zdravlje i ljepota.
Zadataka ovih “Duginih ratnika” će biti mnogo i velikih. Bit će zastrašujućih planina ignoriranja da se osvoje i naići će na predrasude i mržnju. Oni moraju biti odani, nepokolebljivi u njihovoj snazi i snažna srca. Oni će naći voljna srca i umove koji će ih slijediti na ovom putu povratka “Majke Zemlje” ljepoti i izobilju – ponovo.
Taj dan će doći, nije dalek.

"Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pješčana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaki kukac sveti su u pamćenju i iskustvu mog naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje na crvenog čovjeka.

Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju među zvijezde. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenoga čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijeće naše su sestre; jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto tako da ćemo mi sami moći živjeti udobno. On će nam biti otac i mi ćemo biti njegova djeca. Mi ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti tako lako. Jer ta je zemlja nama sveta.

Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate se sjetiti da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća. One nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo svoju zemlju, morate se sjetiti i učiti svoju djecu da su rijeke naša braća, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu. Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je jednak kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov prijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rađa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci zemlji i prema bratu nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš.

Ne znam, naš način je drukčiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. Ali možda je to zato jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijeloga čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. Ali možda je to zato jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti osamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari?

Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom.

Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah - životinja, biljka i čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana, on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju, morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životima koje podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo svoju zemlju, morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto kamo će i bijeli čovjek moći doći da okusi vjetar što je zaslađen mirisom poljskoga cvijeća.

Tako ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo, postavit ću jedan uvjet: Bijeli čovjek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći.

Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike osamljenosti duha. Što god se desilo životinjama, ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane. Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da će oni poštovati zemlju. Recite djeci da je zemlja s nama u rodu. Učite svoju djecu, kao i što činimo mi sa svojom, da je zemlja naša majka. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga. To mi znamo zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Što god snađe zemlju, snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života: on je samo struk u tome. Što god čini tkanju, čini i sebi samome.

Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća, poslije svega. Vidjet ćemo, jednu stvar znamo koju će bijeli čovjek jednoga dana otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta je zemlja draga Njemu, a škoditi zemlji, znači prezirati njezina Stvoritelja. Bijeli također trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte svoj krevet i jedne noći ugušit ćete se u vlastitom smeću.

Ali u vašoj propasti svijetlit će sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na ovu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovjekom. Sudbina je za nas misterij, jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je Orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje".